Feathers, frakture, cavities i chips

Dijamant je iznimno tvrd, ali tvrdoća ne znači neuništivost. Frakture i površinska oštećenja zato treba opisivati preciznije od jednostavne oznake „pukotina”. Za stručnu procjenu važni su vrsta značajke, njezin 3D položaj, odnos prema površini i osjetljivim dijelovima oblika te stvarno stanje kamena.

Najvažnija granica glasi:

clarity grade nije numerička prognoza budućega loma.

Fraktura i feather

Fraktura je opći strukturni prekid u dijamantu. Može biti geološka, proizvodna ili naknadno nastala.

Feather je tradicionalni gemološki termin za break u dragulju koji često izgleda bijelo i pernato. Izgled nastaje refleksijom na frakturnim plohama i sitnim ograncima pukotine, a ne zato što je unutra nužno bijeli materijal.

Feather može pri jednom kutu biti gotovo nevidljiv, a pri drugom izrazito svijetao. Zato fotografija iz jednoga smjera nije dovoljna za procjenu njegove pune geometrije.

Doseže li površinu?

Za praktičnu procjenu jedno od prvih pitanja jest odnos prema vanjskoj površini.

Pukotina može biti:

• potpuno zatvorena u kamenu;
• vrlo blizu površine;
• povezana s jednom fasetom;
• otvorena uz rondo;
• povezana s vrhom ili kuletom;
• otvorena na više mjesta.

Površinski odnos može utjecati na mogućnost ulaska nečistoće, obrade, daljnjeg oštećenja ili promjene izgleda nakon čišćenja. No sama činjenica da značajka doseže površinu još ne daje postotak rizika loma.

[VIZUAL 45.1: Zatvoreni feather, površinski dosežni feather i otvorena fraktura — 3D presjek kroz dijamant]

Ravnine cijepanja i smjer loma

Dijamant ima izraženo cijepanje duž {111} ravnina. To objašnjava zašto iznimna tvrdoća prema grebanju ne uklanja osjetljivost na udar usmjeren nepovoljno prema kristalnoj strukturi.

Međutim, vidljiva fraktura ne smije se automatski proglasiti savršenim cleavageom samo prema izgledu. Morfologija loma, kristalografska orijentacija i povijest opterećenja mogu biti složeniji.

Puni odnos tvrdoće, žilavosti i cijepanja obrađen je u poglavlju 2.

Cavity

GIA definira cavity kao kutni otvor koji može nastati kada dio feathera otpadne ili kada površinski dosežni crystal ispadne ili bude uklonjen tijekom poliranja.

Cavity zato predstavlja nedostatak materijala na površini, a ne samo optičku liniju.

Važni su:

• veličina;
• dubina;
• položaj;
• oštrina rubova;
• povezanost s drugim pukotinama;
• mogućnost zadržavanja prljavštine.

Cavity uz rondo ili vrh nije ista situacija kao vrlo malen otvor na zaštićenoj faseti.

Crystal dropout

Ako je mineralni uklop presječen površinom i tijekom obrade ispadne, ostaje otvor koji može biti klasificiran kao cavity. Ponekad se iz oblika i ostataka na rubu može rekonstruirati da je prethodno postojao crystal, ali to nije uvijek moguće.

Zato je korisno imati dokumentaciju prije i nakon poliranja ili popravka.

Chip

Chip je plitak otvor nastao oštećenjem površine, tipično uz rondo, facet junction ili kuletu.

Za razliku od cavityja, koji je često povezan s gubitkom materijala oko postojeće inkluzije ili feathera, chip je prije svega naknadno mehaničko oštećenje površine.

Može nastati tijekom:

• brušenja i poliranja;
• postavljanja;
• popravka nakita;
• udarca tijekom nošenja;
• kontakta s drugim dijamantom.

Bruise i bearded girdle

Bruise je lokalno udarno oštećenje koje može imati maleno površinsko ishodište i sitne feather-like pukotine koje se šire u unutrašnjost.

Bearded girdle ili bearding čini niz vrlo sitnih feather pukotina koje iz ronde ulaze u kamen, često kao posljedica agresivnoga brutinga ili drugoga mehaničkog opterećenja tijekom proizvodnje.

Obje značajke mogu izgledati diskretno dok se kamen ne pregleda pod odgovarajućim osvjetljenjem.

[VIZUAL 45.2: Cavity, chip, bruise i bearded girdle — morfološka usporedba površinskih oštećenja]

Prirodni i naknadni lomovi

Fraktura može nastati prije kimberlitnoga transporta, tijekom uspona, rudarenja, obrade ili mnogo godina nakon što je kamen ugrađen u nakit.

Izgled sam često nije dovoljan za točno datiranje loma. Starija pukotina može biti djelomično mineralizirana ili zacijeljena; novija može biti vrlo čista; površinska nečistoća može staru pukotinu učiniti tamnijom.

Zato iz mikroskopske slike ne treba bez dodatnoga konteksta tvrditi: „ovo je nastalo u rudniku”, „ovo je nastalo pri postavljanju” ili „ovo je tvornička greška”.

Clarity i trajnost nisu isto

Clarity grade opisuje vidljivost i značaj karakteristika prema sustavu gradiranja. Trajnost je mehaničko pitanje.

Povezane su jer određene frakture mogu istodobno biti lako vidljive i mehanički važne, ali odnos nije linearan.

Dva dijamanta istoga clarity gradea mogu imati potpuno različite durability profile. Jedan može imati raspršene pinpoints i crystal uklop duboko u kamenu; drugi površinski dosežan feather blizu tanke ronde.

Zato se iz oznake VS2, SI1 ili SI2 ne može izračunati „postotak šanse da će kamen puknuti”.

Položaj često vrijedi više od same riječi

Kod frakture treba gledati odnos prema:

• rondi;
• vrhu peara, marquisea ili hearta;
• kutovima princessa i drugih angularnih oblika;
• kuleti;
• vrlo tankim lokalnim područjima;
• postojećim chipovima i cavities;
• planiranoj postavi.

Mala značajka u mehanički osjetljivom području može zaslužiti više pozornosti od veće značajke u zaštićenoj zoni.

To ipak nije univerzalna presuda. Stvarna preporuka zahtijeva pregled konkretnoga kamena i postave.

Dvodimenzionalni plot ne prikazuje punu frakturu

Plot prikazuje približni položaj značajke u projekciji s krune i paviljona. Fraktura je trodimenzionalna ploha ili mreža.

Iz plota se zato često ne može pouzdano zaključiti:

• točna dubina;
• nagib;
• je li otvorena na površinu duž cijele duljine;
• postoji li više povezanih ogranaka;
• koliko je blizu druge frakture.

Fizički pregled pod mikroskopom ostaje važan.

Refleksije mogu povećati prividnu veličinu

Jedan feather može se reflektirati kroz fasete i izgledati kao nekoliko pukotina. Pri procjeni treba pronaći stvarnu frakturnu plohu i odvojiti je od optičkih slika.

Isti problem postoji kod crystal uklopa iz poglavlja 43.

Secondary staining i površinska nečistoća

Otvorena pukotina može s vremenom primiti nečistoću ili obojeni materijal. Takvo secondary staining može promijeniti reljef i boju značajke bez promjene osnovne strukture frakture.

Zato profesionalna usporedba prije i nakon čišćenja mora razlikovati:

• uklonjenu površinsku nečistoću;
• promjenu izgleda otvorene pukotine;
• stvarno uklanjanje ili proširenje materijala.

[VIZUAL 45.3: Crystal s pressure haloom — čvrsti uklop, radialne pukotine i njihove refleksije]

Pressure cracks oko uklopa

Razlika u volumenu i elastičnim svojstvima mineralnoga uklopa i dijamanta može stvoriti radialne ili halo pukotine. U tom slučaju treba dokumentirati i čvrsti uklop i frakture oko njega.

Clarity karakteristika koja na prvi pogled izgleda kao „veliki feather” može zapravo biti skup manjega crystal uklopa i okolnih pressure cracks.

Fracture filling, čišćenje i radionica: samo granica ovoga poglavlja

Površinski otvorena fraktura može biti umjetno punjena. Takav fracture filling mijenja optičku vidljivost i zahtijeva zasebnu treatment procjenu; detaljno je obrađen u poglavlju 59.

Ultrazvuk, para, toplina, laser, krakovi postave i druge radioničke situacije mogu biti relevantne za postojeće pukotine, ali ne postoje univerzalna pravila koja se mogu sigurno primijeniti bez pregleda kamena. Puni workflow čišćenja, postavljanja i popravka pripada poglavljima 86–89.

Ovdje je dovoljno pravilo: prije zahvata treba znati gdje su površinski dosežne i mehanički relevantne značajke.

Montirani dijamant i promjena stanja

Postava može sakriti dio ronde, vrh ili površinski otvor. Zato procjena montiranoga kamena ima ograničenja.

Laboratorijski izvještaj također opisuje stanje kamena u trenutku pregleda. Naknadni chip, recut ili proširenje postojeće pukotine može značiti da fizički kamen više nije u istom stanju kao na starom dokumentu.

To je razlog zašto se pri važnoj kupnji, popravku ili osiguranju stanje kamena ne provjerava samo prema starom reportu.

Praktičan protokol procjene

1. očistiti kamen i pregledati ga iz više smjerova;
2. razlikovati feather, cavity, chip, bruise i bearding;
3. utvrditi doseže li značajka površinu;
4. procijeniti 3D položaj, ne samo simbol na plotu;
5. odvojiti stvarnu frakturu od fasetnih refleksija;
6. dokumentirati odnos prema rondi, vrhovima i kutovima;
7. zabilježiti sekundarne pukotine oko uklopa;
8. provjeriti postoji li sumnja na fracture filling;
9. prije zahvata fotografirati i dokumentirati postojeće stanje;
10. durability preporuku dati samo za konkretan kamen i konkretan način uporabe.

[VIZUAL 45.4: Plot nasuprot stvarnoj 3D frakturi — isti 2D simbol, različita dubina i površinski odnos]

Sažetak poglavlja

• Fraktura je opći strukturni prekid; feather je gemološki termin za break koji često izgleda pernato.
• Bijeli feather ne znači automatski bijelo punilo.
• Odnos prema površini mora se procijeniti zasebno.
• Dijamant se cijepa duž {111} ravnina, ali ne izgleda svaka fraktura kao idealan cleavage.
• Cavity je otvor povezan s gubitkom materijala, često uz feather ili crystal dropout.
• Chip je plitko površinsko oštećenje, tipično uz rondo, facet junction ili kuletu.
• Bruise i bearded girdle posebne su površinsko-frakturne značajke.
• Mikroskopski izgled sam često ne može odrediti kada je i kako lom nastao.
• Clarity grade i trajnost nisu ista stvar i ne postoji univerzalni postotak rizika prema clarity oznaci.
• Položaj frakture prema rondi, vrhu, kutu ili drugoj osjetljivoj zoni može biti presudan za praktičnu procjenu.
• Dvodimenzionalni plot ne prikazuje punu trodimenzionalnu geometriju frakture.
• Fracture filling, čišćenje, postavljanje i recut zahtijevaju zaseban stručni kontekst i ne smiju se svesti na jednu generičku preporuku.